BBC

Rusija i Ukrajina: „Svet ne želi novi Černobilj“, poručeno posle sastanka Gutereša, Erdogana i Zelenskog

Erdogan, Zelenski i Gutereš u Lavovu

Getty Images
Erdogan, Zelenski i Gutereš u Lavovu

Uoči razgovora generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša sa predsednicima Ukrajine i Turske u Lavovu o mogućnostima za kraj rata, na istoku zemlje ruske snage granatirale su stambena naselja u Harkovu tokom kojih je poginulo najmanje 17 ljudi, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

Gutereš je, na konferenciji sa Vladimirom Zelenskim i Redžepom Tajipom Erdoganom, rekao da je „ozbiljno zabrinut“ zbog situacije u najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi u Zaporožju i da ta oblast mora biti demilitarizovana.

„Moramo reći kako jeste – svaka potencijalna šteta za Zaporožje je samoubistvo“, rekao je.

Erdogan je poručio da svet ne želi „još jedan Černobilj“, upozoravajući na mogućnost nuklearne katastrofe ako se sukob tamo nastavi.

Rusija je odbacila predlog demilitarizacije oko elektrane Zaporožja, tvrdeći da bi to postrojenje učinilo „ranjivijim“.

Veče pre toga, na meti ruskih napada našao se drugi najveći ukrajinski grad Harkov.

Prema tvrdnjama gradonačelnika Harkova Igora Terehova, u napadima u sredu uveče i četvrtaka ujutro poginulo je najmanje 17 ljudi, a više od 40 je ranjeno, među kojima i dvoje dece.

Generalni sekretar UN je pozvao Moskvu i Kijev da u „duhu kompromisa“ obezbede uspešnu primenu sporazuma o žitu kako bi se izvoz iz Ukrajine nastavio.

Govoreći na konferenciji za novinare posle razgovora u Lavovu, Gutereš je rekao da je 21 brod u skladu sa ranije postignutim sporazumom otplovio iz ukrajinskih luka za manje od mesec dana, a da je 15 brodova otišlo iz Istanbula za Ukrajinu kako bi se natovarili žitom i drugim zalihama hrane.


Dan 176.

  • Šef UN-a Antonio Gutereš sastao se sa liderima Ukrajine i Turske kako bi razgovarali o pronalaženju političkog rešenja za rat
  • Bilo je reči o ukrajinskom izvozu žitarica, ali i riziku od katastrofe u najvećoj evropskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje, koju od marta drže ruske snage
  • Oko ovog objekta bilo je teškog granatiranja poslednjih dana, a strane se međusobno optužuju za to
  • UN traže demilitarizaciju zone oko nuklearne elektrane u Zaporožju – više o tome pročitajte ovde
  • Ruske snage granatirale Harkov, pogođeni stambeni objekti, poginulo 17 ljudi, a više od 40 ranjeno, kažu ukrajinski zvaničnici
  • U Ukrajini je od početka rata poginulo 5.500 civila, saopštile su UN
  • Ruske trupe izvršile su 73 puta više udara na civilne nego na vojne ciljeve u Ukrajini, tvrdi Mihail Podoljak, šef kabineta ukrajinskog predsednika
  • Ruske vlasti kažu da su prestale eksplozije u skladištu municije na Krimu zbog kojih je evakuisano 3.000 ljudi
  • Još nema jasnih informacija o uzroku ranijih eksplozija u ruskoj vojnoj bazi na Krimu – više o tome pročitajte ovde
  • Američki Institut za ratne studije tvrdi da su ruske snage izvele nekoliko neuspešnih ofanziva u Hersonskoj oblasti. Isti izvor tvrdi i da ruske vlasti šalju sve više čečenskih jedinica u Hersonsku oblast da služe kao „vojna policija za sprečavanje dezerterstva među ruskim trupama“
  • Za razliku od Estonije i Finske, Nemačka se usprotivila zabrani izdavanja šengenskih viza za Ruse. Evropa treba da da šansu da napusti one koji se protive Putinovoj politici, kaže nemački kancelar Olaf Šolc
mapa pre i početka invazije

BBC

Rusija: Sukob sa Zapadom moguć, ali ne nuklearni

Portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova rekao je da, iako je sukob sa Zapadom moguć, direktan nuklearni sukob sa SAD i NATO ne bi bio u interesu Rusije.

„Rusija nikada nije zveckala oružjem, posebno nuklearnim oružjem.

„Ali događaji u Ukrajini… jasno pokazuju da je sukob sa kolektivnim Zapadom sasvim stvaran“, rekao je Ivan Nečajev, prenela je agencija Interfaks.

Moskva je „posvećena principu da u nuklearnom ratu ne može biti pobednika i da ga nikada ne treba pokrenuti“, rekao je on.

„Rusija, kao nuklearna sila, nastaviće da se ponaša što je moguće odgovornije. Direktan sukob sa SAD i NATO nije u našem interesu.

„Ruska vojna doktrina dozvoljava nuklearni odgovor samo kao odgovor na agresiju upotrebom oružja za masovno uništenje, ili kada je samo postojanje države ugroženo“, dodao je.

ruska vojska

Getty Images

Napadi na Harkov

Veče pre toga, ruski projektili pogodili su stambene zgrade u naseljima u Harkovu, a prema tvrdnjama lokalnih zvaničnika, u dva napada poginulo je 17 ljudi, a više od 40 ranjeno.

Kao rezultat prvog udara u sredu uveče, uništeni su stambena zgrada gde je hostel u Harkovu, a u drugom napadu, u četvrtak rano ujutro, uništene su zgrade i infrastrukturni objekti.

Državna služba za vanredne situacije objavila je fotografije na kojima se vidi zapaljena zgrada u naselju Saltovski, koje je od početka rata pod stalnom vatrom.

Tamara, jedna od stanarki pogođene zgrade, rekla je ukrajinskim medijima da je ostala bez krova nad glavom.

„Bila je noć, svi smo bili kod kuće.

„Na trećem spratu je bilo mnogo starih ljudi, a sredina zgrade se obrušila. U zgradi je živelo do 50 ljudi“, kaže ona.

Ukrajinci tvrdi da hostel „nije bio vojni objekat“ i da su stradali „isključivo civili, penzioneri i deca“.

„Ovo je podli i cinični napad na civile, koji nema opravdanja i pokazuje nemoć agresora“, komentarisao je Vladimir Zelenski, ukrajinski predsednik.

Diplomatija na delu

Estonija je odlučila da obustavi izdavanje šengenskih viza državljanima Rusije, čemu se usprotivio nemački kancelar Olaf Šolc.

On je ocenio da bi Evropa trebalo da pruži šansu protivnicima režima Vladimira Putina.

Više o najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi pročitajte ovde.

nuklearna elektrana u Zaporožju - mapa

BBC

Posle razgovora u Lavovu, Gutereš bi trebalo da obiđe ukrajinsku luku Odesu odakle su poslednjih dana počeli da isplovljavaju teretni brodovi sa žitaricama upućeni u druge delove sveta.

Ukrajina i Rusija su 22. jula u Istanbulu potpisale dogovor, sa Turskom i Ujedinjenim nacijama kao garantima sporazuma, o deblokadi luka na Crnom moru.

Rusija se obavezala da neće gađati luke dok traju isporuke robe.

Procenjuje se da Ukrajina treba da isporuči oko 20 miliona tona žitarica koje je Rusija blokirala od početka rata, što je izazvalo krizu u nabavci hrane širom sveta.

Moskva, međutim, za krizu optužuje zapadne zemlje koje su Rusiji uvele stroge sankcije.


Ukrajinci tvrde da su uništili rusku vojnu bazu u Hersonskoj oblasti

Ukrajinska vojna komanda saopštila je u sredu da je uništila bazu ruskih trupa u Novoj Kahovki u Hersonskoj oblasti.

Na društvenim mrežama se pojavio video snimak koji prikazuje posledice raketnog napada ukrajinske vojske na bazu ruske vojske u Novoj Kahovki.

Ukrajinska strana procenjuje da je u napadu poginulo 10-15 ljudi.

BBC ne može brzo da proveri informacije u ratnim uslovima.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Gde idu izbeglice?

Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka rata 24. februara iz Ukrajine je izbeglo više od osam miliona ljudi.

  • 4,1 milion u Poljsku
  • 1,3 miliona u Rusiju
  • 814.000 u Mađarsku
  • 691.000 u Rumuniju
  • 525.000 u Slovačku
  • 507.000 u Moldaviju
  • 16.000 u Belorusiju

UGC

BBC

Od početka rata u Ukrajini, milioni ljudi napustili su ovu zemlju, dok su iz Rusije otišle hiljade.

BBC želi da ispriča vašu priču: Kako rat u Ukrajini utiče na vašu porodicu? Zašto ste odabrali Srbiju kao mesto za novi početak?

Popunite formular klikom na OVAJ LINK i podelite vaša iskustva sa našim novinarima.


UGC

BBC

Tražimo odgovore na vaša pitanja: Šta želite da znate o uticaju sukoba u Ukrajini na Balkan?

Pošaljite nam vaša pitanja klikom na OVAJ LINK.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Trenutno na radiju

Kylie Auldist
Za 0 minuta

No Use

Kylie Auldist
Blackstreet
Za 4 minuta

No Diggity

Blackstreet
E Play
Za 8 minuta

Aut

E Play
Del Arno Band
Za 10 minuta

Treci Svijet

Del Arno Band
Negative
Za 15 minuta

Ti Me Ne Volis

Negative

Amber Alert

City Smart Club

Vremenska prognoza

NIŠ
Send this to a friend