BBC

Ukrajina, Rusija i hrana: Može li Ukrajina da pomogne da se prehrani svet uprkos ratu

Nadiya and her son Dmytro standing in one of their wheat fields.

Nadiya Stetsiuk
Nadja Stetsiuk i njen sin ne mogu da nastave dalje bez sredstava od prodaje prinosa

Ukrajinski zemljoradnici imaju 20 miliona tona žitarica koje ne mogu da dopreme na međunarodno tržište, a upravo treba da započne nova žetva. Šta može da se uradi da hrana stigne do ljudi kojima je očajnički potrebna, dok cene vrtoglavo skaču širom sveta?

Početkom februara, Nadja Stetsiuk radovala se unosnoj godini.

Vremenske prilike bile su dobre 2021. godine i doživela je rekordne prinose kukuruza, pšenice i suncokretovog semena na svojoj maloj farmi u centralnom regionu Ukrajine Čerkasi.

Cene na međunarodnom tržištu bile su visoke i rasle su svakog dana, tako da je ona zadržala deo prinosa da bi ih prodala kasnije.

A onda su napali Rusi.

Njen region još nije zahvaćen najgorim borbama.

Kao i 80 odsto obradivog zemljišta u državi, on je i dalje pod ukrajinskom kontrolom, ali su posledice po njenu farmu bile dalekosežne.

„Otkako je počela invazija, nismo uspeli da prodamo ništa od žitarica. Cena ovde je sada polovina onoga što je bila pre rata“, kaže Stetsiuk.

„Možda vlada nestašica hrane u Evropi i svetu, ali ovde je došlo do zastoja zato što ne možemo da otpremimo ovu hranu.“

Ukrajinski ministar stranih poslova Dmitro Kuleba opisao je kao „ucenu“ ponudu Rusije da ukine blokadu ukrajinskih luka na Crnom moru, u zamenu za popuštanje sankcija.


Pogledajte video: Restrikcije, inflacija i nasilje – šta je dovelo do krize u Šri Lanki

Nasilje, restrikcije i inflacija – šta je dovelo do krize u Šri Lanki
The British Broadcasting Corporation

Ukrajina je mnogo veći izvoznik hrane nego što se misli, doprinoseći trgovini suncokretovog ulja na svetskom tržištu sa 42 odsto, kukuruza sa 16 odsto i pšenice sa devet odsto.

Neke zemlje umnogome zavise od nje.

Liban uvozi 80 odsto pšenice iz Ukrajine, a Indija 76 odsto suncokretovog ulja.

Svetski program za hranu UN-a (WFP), koji prehranjuje ljude na ivici gladovanja u zemljama kao što su Etiopija, Jemen i Avganistan, nabavlja 40 odsto pšenice za program iz ove zemlje.

Čak i pre rata, svetsko snabdevanje hranom bilo je neizvesno.

Suša je uticala na prinose pšenice i biljnog ulja u Kanadi prošle godine, i na pronose kukuruza i soje u Južnoj Americi.

Ukrajina, žitarice

BBC
Ukrajina, izvoz

BBC

I korona virus je imao veliki uticaj.

U Indoneziji i Maleziji nestašice radne snage dovele su do manje žetve palminog ulja, što je podiglo cenu biljnog ulja širom sveta.

Početkom ove godine, cena mnogih osnovnih namirnica u svetu dostizale su rekordne vrednosti.

Mnogi su se nadali da će prinosi iz Ukrajine pomoći da se nadoknadi globalna nestašica.

Ali ruska invazija je to sprečila.

Ukrajinsko ministarstvo poljoprivrede kaže da je u zemlji sada ostalo zaglavljeno 20 miliona tona žitarica.

Pre rata, 90 odsto ukrajinskog izvoza putovalo je preko dubokih luka na Crnom moru, koje mogu da napune tankere dovoljno velike da putuje na velike udaljenosti – do Kine ili Indije – a i dalje da ostvare dobit.

Ali sve su one sada zatvorene.

Rusija je zauzela najveći deo ukrajinske obale i blokirala ostatak svojom flotom od najmanje 20 brodova, među kojima i četiri podmornice.

Chornomorsk: Ukraine's Black Sea ports are well equipped for loading ships with grain

Getty Images
Ukrajinske luke na Crnom moru bolje su opremljene za utovar žitarica nego luke u Rumuniji ili Poljskoj

Šef VFP-a Dejvid Bisli pozvao je međunarodnu zajednicu da organizuje konvoj koji će probiti ovu blokadu.

„Bez saglasnosti Rusije, u vojnom smislu jako mnogo toga može da pođe po zlu“, kaže Džonatan Bentam, analitičar pomorske odbrane pri Međunarodnom institutu za strateške studije.

Konvoj bi zahtevao značajne vazdušne, kopnene i morske snage, kaže on, a one bi bile politički komplikovane.

„U idealnom smislu, da se ne bi dizale nepotrebne napetosti, zatražili biste od zemalja na Crnom moru, kao što su Rumunija i Bugarska, da to urade.

„Ali one najverovatnije nemaju taj kapacitet. Onda biste morali da razmislite o dovođenje članica NATO koje se nalaze izvan Crnog mora.“

To bi dovelo Tursku, koja kontroliše moreuze u Crno more, u težak položaj.

Ona je već saopštila da će ograničiti ulaske ratnim brodovima.

Ponuda Rusije da otvori koridor na Crnom moru za isporuke hrane, u zamenu za popuštanje sankcija, usledila je dok je Evropska unija u sredu razmatrala nov paket sankcija i nije pokazivala znake promene kursa.

Čak i da se rat sutra okonča, moglo bi da potraje mesecima ili godinama dok se Crno more ne učini bezbednim, kaže Bentam, jer je Ukrajina branila svoju obalu minama i strateški potopljenim brodovima.

Odesa's beaches have been mined

Getty Images
Ukrajina je branila svoju obalu minama

Za sada hrana može da se iznese iz Ukrajine samo kopnenim putem ili baržama preko Dunava.

Prošle nedelje je EU najavila planove da pomogne ulaganjem milijardi evra u infrastrukturu.

Ali sused Nadje Stetsiuk Kis Huizinga, koji je vlasnik 15.000 hektara zemlje koju i sam obrađuje, kaže da ona ne čini dovoljno.

On je pokušao da preveze robu od početka rata i bio zatrpan brdom papirologije koju zahteva EU, što je, kaže on, stvorilo redove na granici duge i do 25 kilometara.

„To su samo papiri, nije da oni uzimaju uzorke kukuruza. Samo morate da imate papir“, kaže on.


Pogledajte video: Šta je inflacija i zašto cene rastu

Šta je inflacija
The British Broadcasting Corporation

Osamnaestog maja, dva dana posle pomenute najave EU, carinske vlasti tražile su od njegovih vozača dva formulara koje oni nikad nisu videli ranije.

„Granica ne postaje lakša, naprotiv, postaje sve više birokratska“, kaže on.

U protekle tri nedelje, Huizinga je izvezao 150 tona žitarica.

Istu količinu mogao bi da izveze kroz luku u Odesi za nekoliko sati.

„Otvorite granice“, Huzinga preklinje EU, „samo propustite robu da prođe.“

A queue of lorries waits to cross from Ukraine into Poland

Getty Images
Redovi kamiona koji čekaju da napuste Ukrajinu protežu se i do 25 kilometara

Glavna ruta iz zemlje sada je železnicom.

Ali ukrajinski železnički sistem širi je od onog u EU, što znači da tovar mora da se prebacuje u nove vagone na granici.

Prosečno vreme čekanja je 16 dana, ali može da potraje i 30.

Iako se globalni razgovor povodom nestašice hrane uglavnom vodi o pšenici, najveći deo žitarica koje trenutno napuštaju Ukrajina je kukuruz.

A to je iz dva razloga, prema rečima Elene Nerobe, ukrajinske stručnjakinje za žitarice u posredništvu Maksigrejn.

Ona smatra da su ukrajinski zemljoradnici nespremni da prodaju pšenicu zato što ih progoni sećanje na Holodomor, glad koju je stvorio Staljin 1932. godine i u kojoj su umrli milioni Ukrajinaca.

Kukuruz se, s druge strane, ne jede toliko masovno u Ukrajini.

Drugi faktor, kaže ona, jeste potražnja. Evropa ne kupuje mnogo ukrajinske pšenice, zato što je ima dovoljno iz vlastitih izvora.

A teško je prebaciti tu pšenicu dalje od EU, jer luke u Poljskoj i Rumuniji nisu opremljene za izvoz velike količine žitarica.

„U julu će EU biti zauzeta izvozom vlastite letine i imaće još manje kapaciteta da se bavi ukrajinskom hranom“, kaže Neroba.

Vreme za rešavanje ovog problema ubrzano ističe.

Skladišni kapaciteti su puni, a letnja žetva pšenice, ječma i uljane repice udaljena je svega nekoliko nedelja.

A farmer wears a flak jacket during the spring sowing in Zaporizhzhia region, south-eastern Ukraine

Getty Images
Zemljoradnik u panciru tokom prolećne setve u regionu Zaporožja

Stetsiuk još uvek ima oko 40 odsto prošlogodišnjih prinosa pohranjenih na svojoj farmi i malo mesta za prinose iz nove sezone.

„Ne želimo da ih bacimo. Znamo koliko su važni za Zapad, za Afriku, za Aziju“, kaže ona.

„To su plodovi našeg rada i ljudima su oni potrebni.“

Ako ne bude mogla da proda svoje zalihe, neće moći da priušti setvu ove jeseni.

Ona se nada da će međunarodna zajednice moći da finansira ukrajinske zemljoradnika da pohrane žitarice i da ih ponovo zaseju.

Ako to ne učine, kaže ona, nestašica žitarica sledeće godine biće još gora.

Mnogi usevi pšenice trenutno su u posebno lošem stanju.

U Centralnoj Evropi, SAD, Indiji, Pakistanu i Severnoj Africi, sušno vreme znači da će prinosi biti niski.

U Ukrajini, sa druge strane, vremenske prilike za pšenicu bile su dobre.

Stetsiuk je pokrenula farmu sa pokojnim mužem pre 30 godina, dok je Ukrajina izranjala iz pepela SSSR-a.

Oni su bili prvi u njihovom regionu koji su kupili obradivo zemljište i postali ponosna zemljoradnička porodica u tom procesu. Njene dve ćerke i sin takođe učestvuju.

„Mi želimo da nastavimo to da radimo. Želimo da pomognemo, da obezbeđujemo hranu ljudima.“

Za svega nekoliko meseci, kaže ona, Rusija ih je vratila unazad za najmanje 20 godina.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Trenutno na radiju

Negative
Za 1 minut

Ti Me Ne Volis

Negative
Jimmy Somerville
Za 4 minuta

Comment Te Dire Adieu

Jimmy Somerville
London Boys
Za 8 minuta

Requiem

London Boys
Jessie Ware
Za 11 minut

Begin Again

Jessie Ware
Traffic Jam
Za 15 minuta

A Castle in the Sand

Traffic Jam

Amber Alert

City Smart Club

Vremenska prognoza

NIŠ
Send this to a friend