Razvoj modernih tehnologija je doveo do prave lavine informacija koje se plasiraju na dnevnom nivou. Put kojim informacija stiže do nas je promenjen i ne shvatamo šta je sve vest. Aleksić napominje da je najteže probuditi svest kod mladih ljudi, da je nužno biti medijski pismen i da svaki medijski sadržaj mora proći proveru.
„Mladi misle da su odbacivanjem tradicionalnih medija zaštićeni od lažnih vesti i dezinformacija. Nisu svesni na koje sve načine su izloženi medijskim sadržajima, niti toga da oni sami mogu postati medij“, kaže Aleksić.
Nekritičkim pristupom informacijama, mladi nasedaju na lažne vesti, ali i učestvuju u njihovom širenju. Sve dostupne informacije su potencijalno opasne. Jedan od osnovnih ciljeva medijske pismenosti jeste da se svaki sadržaj posmatra sa dozom opreza. Postoji niz tehnika kojima se može proveriti tačnost informacije. Aleksić navodi da je pre svega najbitnija logika i da treba razmisliti da li određena vest ima smisla.
Takođe informaciju je neophodno proveriti iz više izvora, ali je potrebno istražiti i autora koji je plasirao informaciju. Potrebno je preispitati svoju reakciju, odnosno da li se sadržaj obraća našem razumu ili emocijama. Jako su važni i jezik i stil kojim je tekst napisan, kao i fotografija koja je podložna manipulaciji. Tu su i fektčekeri koji za cilj imaju proveru tačnosti činjenica kojima smo izloženi.
„Danas je dostupan niz softverskih rešenja koji u kombinaciji sa logikom mogu dati odgovor na pitanje da li je neka informacija tačna ili izmanipulisana, kako bi se izazvala određena reakcija“, dodaje Aleksić.
Budući da svakodnevno radi sa studentima novinarstva, Aleksić napominje da mu je drago što se dobar deo njih odlučuje za tu profesiju, jer su nezadovoljni radom medija, zbog čega imaju potrebu da promene aktuelnu medijsku sliku.
Dodaj komentar