Od modernih tehnologija u poslednje vreme se u javnosti najviše govori o veštačkoj inteligenciji kao o nečemu što je donelo veliku promenu u naše živote. Kako kaže profesor Informatike u Prvoj niškoj gimnaziji “Stevan Sremac” Dragan Ilić, veštačka inteligencija nije nešto novo već je sada samo postala dostupnija. “U vreme Nikole Tesle ljudi su se bavili elektronikom, pravili avione i mučili se. Računari su se pojavili tek kasnije, jer je tu bilo potrebno uraditi nešto dodatno što nikako nije jednostavno. Teško je bilo doći do veštačke inteligencije i ona još uvek nije na nivou totalne zamene čoveka, ali baš zahvaljujući novim tehnologijama koje su postale jefitinije sada dobijamo prve dostupne oblike. Prethodnih godina se koristila, samo mi nismo primećivali”, objašnjava Ilić.
Kako dalje kaže pitanje je na koji način će veštačka inteligencija zameniti čoveka, jer je čovek potreban da projektuje i prati sve te uređaje. “Promeniće se način poslovanja i mnoga zanimanja će se za par godina promeniti, a pojaviće se nova. Čovek će morati mnogo više da nauči, od malih nogu mora da krene da bi mogao opstati. Promeniće se način komunikacije. Proširiće se spektar delovanja ali će ljudi morati da imaju neke nove stručnosti i sposobnosti kao i zaduženja, te će morati da se prilagode novom okruženju i načinu poslovanja”, kaže Ilić.
Medijska pismenost je ta koja može da nam pomogne u razumevanju svih novih tehnologija pa i same veštačke inteligencije. Čet bot primera radi funkcioniše po softveru veštačke inteligencije, jer taj softver kako on objašnjava poseduje algoritam koji je sposoban da softverski pročita vest i na zahtev izbaci smislene odgovore na komentare i zahteve koje ljudi postavljaju. To će imati efekta kada je u pitanju polje marketinga, ali i kreiranja javnog mnenja. “Mi smo i pre pojave veštačke inteligencije imali obavezu da razvijamo zdrav razum i kažemo učenicima i ostalima da nije sve što pročitaju tačno. Moramo da znamo realne činjenice i sami razvijamo realne stavove. Medijska pismenost je i pre bila značajna, a sada će biti još značajnija, pogotovo iz ugla budućnosti”, napominje Dragan Ilić.
On ističe da je medijska pismenost neophodna i u školama, jer postoji bojazan da učenik koji je završio školovanje neće moći da se pripremi na nove tehnologije i sve što one donose ako nije medijski opismenjen tokom školovanja.
Projekat se realizuje je u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD, a administrira Media i Reform Centar Niš. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove MRCN i Ambasade SAD već isključivo autora.
Dodaj komentar