Ako znamo šta sve može da se krije iza neke medijske poruke, a svaka je sa nekim ciljem prosleđena u etar, ako možemo da protumačimo poruke koje dolaze do nas svakoga dana, možemo ih prihvatiti, usvojiti ili odbaciti.
Zašto je onda teško preskočiti klikbejt, ako znamo da taj naslov nema uporište u tekstu, zašto podležemo manipulaciji, spinovima koji nam skreću pažnju sa mnogo važnijeg sadržaja ili činjenice? Ako na vreme shvatimo posledice lažnog izveštavanja, onda nećemo upasti u njegovu zamku, uprkos znatiželji.
Kako se odbraniti od teorija zavere kojima smo takođe obasuti. Moramo biti kadri da u moru činjenica i tvrdnji koje plasiraju, prepoznamo i jasno vidimo da izostaju kredibilni dokazi.
U novinarskom svetu često ćemo čuti: vest je istinita ili nije vest. Zato smo tokom našeg serijala više puta isticali da se svaka informacija mora proveriti. To je dužnost pre svega onih koji vesti plasiraju. Međutim, to mogu učiniti i oni do kojih vest dođe, ukoliko im se učini čudnom ili nelogičnom. U prethodnim tekstovima naveli smo neke od tehnika koje mogu pomoći. U razlikovanju dezinformacija i istine može nam pomoći i fekt-čeking. Logiku možemo staviti na prvo mesto, baš kao što je isticao jedan od naših edukatora, Dušan Aleksić.
Naše je pravo da budemo informisani, a kako stoji u Kodeksu novinara Srbije „obaveza je novinara da tačno, objektivno, potpuno i blagovremeno izvesti o događajima od interesa za javnost, poštujući pravo javnosti da sazna istinu i držeći se osnovnih standarda novinarske profesije“.
Projekat se realizuje je u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD, a administrira Media i Reform Centar Niš. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove MRCN i Ambasade SAD već isključivo autora.
Dodaj komentar