Jedan od najvećih državnika u istoriji Evrope, Flavije Valerije Konstantin, rodio se u Naisusu, današnjem Nišu. Poznat je kao Konstatin Veliki, a bio je 57. car Rimskog carstva. Njegov život je predmet velikog interesovanja ne samo školovanih istoričara, teologa, arheologa, istoričara umetnosti, nego i raznih amatera.
Konstantinov otac, Konstancije Hlor, bio je rimski oficir visokog ranga, a njegova majka Jelena gostioničareva kći poreklom iz Male Azije. Konstacije je usprkos razlici u staležu oženio Jelenu i došao sa njom u Naissus. Iz te ljubavi rodio se njihov sin, budući rimski imperator – Flavius Valerius Constantinus, navodi se na sajtu Turističke organizacije Niš.
Konstantin je rano detinjstvo proveo u svom rodnom gradu. Otac mu je obezbedio obrazovanje i vojnu obuku dostojnu budućeg cara. Majka Jelena, koja je bila pobožna žena, prenela mu je ljubav prema novoj veri – hrišćanstvu. Konstantin je stao na kraj progonstvu Hrišćana, a čak je prešao u njihovu veru. Čovek otvorenog duha i snažne vere, progonjenim hrišćanima dao je slobodu veroispovesti i tako doprineo da hrišćanstvo postane jedna od najrasprostranjenijih religija savremenog sveta, navode iz Turističke organizacije.
Prema nekim izvorima, hrišćanska vera je zvanično bila priznata na Milanskim ediktom 313. godine kada se Konstantin sastao sa Licinijem. Da li je Milanskog edikta bilo, diskutabilno je pitanje. Dokument koji Licijnije navodi u svom delu nije taj edikt, već pismo upravnicima provincija. Ipak, u njemu se navodi da bi Hrišćanima trebalo dopustiti da ispovedaju svoju veru.
Konstantin Veliki će ostati upamćen kao državnik, vojskovođa i vizionar koji je tokom svoje vladavine ostavio neizbrisiv trag u istoriji Evrope i hrišćanstva. Bio je reformator koji je uveo važne promene u vojsci i administraciji i time osnažio Rimsko carstvo. Takođe, bio je vizionar koji je osnivanjem Konstantinopolja iliti Carigrada udario temelje budućem Vizantijskom carstvu.
Iako je nakon detinjstva napustio svoj rodni grad, Konstantin ga nije zaboravio. Kada je postao car bogato ga je ukrasio, a u njegovom predgrađu sagradio raskošnu rezidenciju – Medijanu.
Dodaj komentar