Osnovni cilj koji smo realizovali i ostvarili bio je da lokalna zajednica, a posebno osobe sa invaliditetom prepoznaju pobleme i mapiraju ih, a zatim artikulišu ideje za njihovo rešenje“ kazao je Vladimir Đorđević, kordinator projekta. Objašnjava da su organizovali šest debata iz kojih su proizašle preporuke šta to treba promeniti u Gradu kako bi život osoba sa invaliditetom bio lakši i te predloge su predali Gradskom veću.
Neki od problema koje smo mapirali kroz ovaj projekat i neka rešenja koja su moguća, toliko su jednostavna i toliko bazična, da smo na momente imali neprijatnost što se bavimo tim temama. To su loše izvedene rampe na pešačkim prelazima, blokirane taktilne staze najbanalnijim preprekama, ističe Đorđević.
„Ponekad su postavljene žardinjere ili neki znaci koji su privremeno ili neko duže vreme, ali dovoljno da predstavljau smetnju priliom kretanja ili su suviše blizu taktilnim stazama. Ako zakoračite izvan staze samo pola koraka, naićićete na prepreku“, priča Marija Milanović ispred Saveza slepih i slabovidih. Navodi da su još jedan od problema nepropisno parkirani automobili.
Milanovićeva ističe da se vozači izvinjavaju kada je uoče na ulici i da je to s jedne strane dobro jer uviđaju nepravilsnoti, dok strane izgleda da nisu upoznati sa tim čemu služe taktilne staze. Smatra da je važno podići svet zajednice o osobama sa invaliditetom. „Važno je da shvate da to nisu neki tamo ljudi, već njihovi sugrađani kojima je važno da dođu do prodavnice, škole, posla, zdravstvene ustanove.“
Ističe da u našem gradu još uvek nema dovoljan broj taktilnih staza i da su one postavljene u centralnom gradskom jezgru, ali ne i u drugim delovima grada. „Taktilne trake bi prvenstveno trebalo postavljati na onim mestima gde su široki otvoreni prostori poput trgova. Obeležiti sva stajališta gradskih autobusa, tako da slepa osoba koja se kreće gradom zna gde treba da stane da sačeka gradski prevoz“, ističe sagovornica. Dodaje da je još jedan od problema nedostatk zvučnih semafora.
Bratislav Kostć, predsednik Udruženja paraplegičara Nišavskog okruga, smatra da treba obratiti pažnju kome i kako se izdaju plave nalepnice koje bi trebalo da korise osobe sa invaliditetom prilikom parkiranja jer se dešava da dođe do zloupotrebe.
Kako su nam kazali preporuke su predate Gradskom veću i odgovor se očekuje. Hoće li „odgovorna gradska vlast“, kako sebe nazivaju razmotriti predloge i konačno učiniti grad pristupačnijim za sve njegove žitelje, ovoga puta zaista, a ne samo dok svetli crvena lampica kamer,a obećanja traju koliko i izjave – jako kratko, ostaje da se vidi.
Projekat „Bezbedni u saobraćaju“ Pons fondacija je realizovala uz podršku fondacije Jelena Šantić i Nacionalne koalicije za decentralizaciju.
Dodaj komentar